Home  /  Medijska scena  /  Region i svet

28. 02. 2003

Izveštaj o balkanskoj krizi

Izdavač: Institut za izveštavanje o ratu i miru.

FINANSIJSKI SKANDAL U REPUBLICI SRPSKOJ.
U revizorskom izvestaju se navodi da je rukovodstvo drzavne elektrodistribucije ostetilo budzet Republike Srpske za 90 miliona dolara godisnje.
Piše: Gordana Katana iz Banja Luke.

SRBIJA: KLJUCNI KORAK U REFORMI MEDIJA.
Pomak u naporima da se drzavna radio i televizija transformisu u nezavisni javni servis.
Piše: Tamara Spaić iz Beograda.

HEROIN PRETI RUMUNSKOJ OMLADINI.
Sve veci broj tinejdzera podlezu zavisnosti od narkotika dok vlasti pokusavaju da suzbiju posast.
Piše: Konstantin Radu iz Bukurešta.

MAKEDONSKE KUCE NA UDARU "EKSTREMISTA".
Raseljeni etnicki Makedonci strahuju da nedavni napadi predstavljaju uvod u kampanju odvracanja od povratka u pretezno albanske oblasti.
Piše: Todor Stojčevski iz Skoplja.

OBUKA U AVGANISTANU.
IWPR traga za iskusnim međunarodnim novinarem, po mogucstvu sa znacajnim radnim iskustvom u novinskim agencijama za kratkorocno angazovanje u Kabulu. Dobra plata, odlican tim, izuzetni novinari i mediji koji ce ucestvovati u programu.
Za dodatne informacije, kontaktirajte: duncan@iwpr.net

POMOZITE IWPR-U. POMOZITE SLOBODNIM MEDIJIMA.
Kao edukativna nevladina organizacija, IWPR se oslanja na podrsku sirokog niza javnih i privatnih donatora.
Za informacije o tome kako mozete pomoci IWPR-u pri pruzanju pomoci lokalnim medijima u zonama sukoba, kontaktirajte: jon@iwpr.net

-------------------------------------------------------------

FINANSIJSKI SKANDAL U REPUBLICI SRPSKOJ

U revizorskom izvestaju se navodi da je rukovodstvo drzavne elektrodistribucije ostetilo budzet Republike Srpske za 90 miliona dolara tokom godine.

Pise: Gordana Katana iz Banja Luke

Republiku Srpsku, RS, potresa finansijski skandal nakon sto su iz Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, OHR, optuzili rukovodstvo Elektroprivrede Republike Srpske, EPRS, za proneveru i lose upravljanje javnim preduzecem.

Visoki predstavnik za BiH Pedi Esdaun 26. februara smenio je generalnog direktora Elektroprivrede RS Svetozara Acimovica, a vlada Republike Srpske je razresila duznosti clanove upravnog odbora.

Esdaun je potom zatrazio od vlasti RS da sve odgovorne funkcionere pozove na krivicnu odgovornost.

Medjutim, OHR veruje da je i Vlada RS, a ne samo rukovodstvo Elektroprivrede, odgovorna za skandal posto se, takodje, vec duze vreme, protivila privatizaciji ovog javnog preduzeca.

Smena rukovodstva usledila je posle objavljivanja revizorskog izvestaja o poslovanju ove drzavne firme, koji je narucio OHR. U izvestaju se optuzuje rukovodstvo Elektroprivrede RS da je losim upravljanjem ostetilo budzet Republike Srpske za milione konvertibilnih maraka.

Zamenik visokog predstavnika Donald Hejs je na konferenciji za novinare opisao porazavajuce nalaze iz revizorskog izvestaja kao "podrivanje vrednosti javnog preduzeca i poslovanja" i ustvrdio da su odgovorni rukovodioci prekoracili svoja ovlascenja. "Lose upravljanje i sukob interesa kostali su ovu zemlju najmanje 166 miliona konvertibilnih maraka godisnje, a to je tek vrh ledenog brega", rekao je Hejs.

"Ovo je prica o pljacki, losem upravljanju i nemaru", naglasio je on, dodajuci da su nalazi revizora "sramota za upravljacke strukture ovog javnog preduzeca".

Medjutim, Acimovic je kategoricno negirao da je izgubljena tako velika suma novca. "Stvarni iznos je znatno manji od navedenih 166 miliona konvertibilnih maraka", izjavio je Acimovic za medije.

U izvestaju revizora se kao sporno navodi 71 milion dolara koji su prebaceni na racune regionalnog ogranka EPRS-a u Trebinju kao i termoelektrana u Gacku i Ugljeviku. Revizori veruju da je ovaj novac potrosen neracionalno.

Elektroprivreda je takodje dobila negativnu ocenu zbog niskog procenta naplativosti racuna za koriscenje elektricne energije. U izvestaju se, takodje, navodi da je EPRS, umesto da naplati struju od nekih firmi u novcu, usla u kompenzacione poslove sa njima, sto je dovelo do gubitka od najmanje 28 miliona dolara.

Revizorski izvestaj predstavlja najnoviju epizodu u sukobu izmedju vlasti RS i predstavnika medjunarodne zajednice oko privatizacije. Vlada RS tvrdi da privatizacija nije u interesu naroda jer bi moglo doci do povecanja cene elektricne energije.

Medjunarodna zajednica je, sa druge strane, tvrdila da Elektroprivreda RS gomila gubitke, te da ima dvostruko vise zaposlenih nego sto je potrebno, kao i da se bez svezeg kapitala koji bi donela privatizacija ne moze napred.

Dolazak Pedija Esdauna u maju prosle godine podigao je uloge u ovom sukobu. On je poceo ozbiljnije da insistira na prodaji velikih drzavnih sistema, i u vise navrata je optuzio vlasti da se zapravo protive privatizaciji jer strahuju od gubitka ekonomske moci. Takvo misljenje dele mnogi nezavisni analiticari.

Vlasti RS i opozicija zauzele su cvrst zajednicki stav da ne zele privatizaciju. Politicari i rukovodstvo EPRS-a su za svoj stav pridobili i sindikate sugerisuci da bi prodaja preduzeca znacila gubitak vise od polovine postojecih 7.500 radnih mesta.

Dok su trajala sporenja, EPRS je u oktobru 2001. godine objavila tender za prodaju viska struje drugim kupcima u regionu. Pristigla je samo jedna ponuda od londonske firme "Energy Financing Team", ETF. Ova transakcija je sada pobudila sumnje OHR-a.

U izvestaju revizora se otkriva da je ova londonska firma prosle godine ostvarila ogroman profit od 40 odsto prodajom elektricne energije Crnoj Gori. Procenjuje se da ce, ukoliko se nastavi sadasnja praksa, profit u 2003. godini biti jos veci.

"Ovakav profit je astronomski u poredjenju sa uobicajenim profitima od prodaje elektricne energije u svetu koji iznose od jedan do pet odsto", kaze se u izvestaju.

Medjutim, u EFT-i su odbacili optuzbe isticuci da su se svi poslovi u vezi sa tenderom vodili po zakonima RS i BiH i uslovima koje odobrila Evropska unija.

U saopstenju za javnost ove britanske firme kaze se: "EFT zahteva da se povodom ovih optuzbi obavi nova detaljna istraga koju ce voditi neka od najvecih medjunarodnih revizorskih kuca ciji ce se rezultati predociti najsiroj javnosti".

Acimovic je takodje odbacio kritike revizora u vezi sa tenderom. "Strucna komisija je obavila proces vrednovanja pristiglih ponuda i predlozila kao najpovoljniju ponudu ETF-a uz saglasnost tadasnjeg premijera Mladena Ivanica", rekao je Acimovic.

Mada tvrdi da nije upoznat sa sadrzajem revizorskog izvestaja, aktuelni premijer Dragan Mikerevic izjavio je za medije da ce njegova vlada "postupiti shodno svojim nadleznostima", dodajuci da punu odgovornost za skandal mora preuzeti rukovodstvo EPRS-a.

Gordana Katana je dopisnik "Glasa Amerike" iz Banja Luke.

-------------------------------------------------------------

SRBIJA: KLJUCNI KORAK U REFORMI MEDIJA

Pomak u naporima da se drzavna radio i televizija transformisu u nezavisni javni servis.

Pise: Tamara Spaic iz Beograda

Skupstina Srbije najzad je odredila listu kandidata za clanove Radiodifuznog saveta sto se smatra kljucnim korakom ka ukidanju kontrole nad drzavnim medijima i njihovom transformacijom u istinski javni servis.

IWPR saznaje da su poslanici u srpskom parlamentu, posle visemesecnog odlaganja, postigli dogovor oko imena sest kandidata od kojih ce jedan biti izabran za mesto namenjeno predstavniku republicke skupstine u osmoclanom Radiodifuznom savetu. Predstavnici drzavnih institucija, nevladinih organizacija i novinarskih udruzenja popunice ostala mesta u ovom telu zaduzenom za radiodifuziju.

Savet ce izraditi strategiju razvoja radiodifuzije u republici, izdavati dozvole i propisivati uslove za emitovanje programa, stititi autorska prava i sankcionisati emitovanje onih programskih sadrzaja kojima se podstice diskriminacija, mrznja ili nasilje.

Cilj je osloboditi medije drzavne kontrole - sto su nove demokratske vlasti u Srbiji davno obecale da ce uraditi, ali su to tek nedavno pocele da sprovode u delo.

Sada se imenovanjem kandidata uklanja poslednja ozbiljna prepreka za osnivanje Radiodifuznog saveta i sprovodjenje sustinski vaznog Zakona o radiodifuziji, koji je usvojen u junu prosle godine.

Ivan Andric, predsednik skupstinskog Odbora za kulturu i informisanje, potvrdio je za IWPR da je konacno kompletirana lista kandidata za Radiodifuzni savet. On je nagovestio da bi se vec za desetak dana mogli imenovati clanovi saveta.

Na istom skupstinskom zasedanju parlament bi takodje mogao da usvoji Zakon o informisanju, kaze Andric. Nacrt ovog zakon pripremljen je pre dve godine, neposredno nakon pada Milosevicevog rezima, ali se do sada nije nasao na dnevnom redu skupstinskog zasedanja.

Andric kaze za IWPR da se proces izbora kandidata toliko oduzio jer je vladajuca koalicija Demokratska opozicija Srbije, DOS, dugo tragala za svojim kandidatom.

Mnogi medijski analiticari veruju da je DOS odugovlacio sa predlaganjem svog kandidata za clana Radiodifuznog saveta, da bi onemogucio punu nezavisnost drzavnog radija i televizije.

Ostali ovlasceni predlagaci izabrali su svoje kandidate za clanove Radiodifuznog saveta neposredno nakon usvajanja Zakona o radiodifuziji 19. jula 2002. godine.

Usled otezanja vladajuce koalicije, uprkos pritiscima Saveta Evrope, OEBS-a i Evropske unije tokom protekle dve godine, drzavni radio i televizija su jos u znatnoj meri pod uticajem srpskog politickog vrha, a na medijskoj sceni jos uvek vlada haos iz Milosevicevog vremena.

Medijski analiticari procenjuju da u Srbiji postoji izmedju 1.000 i 1.300 radio i televizijskih stanica bez odgovarajucih dozvola ili bilo kakvih ogranicenja u izboru, vrsti i trajanju programskog sadrzaja koji emituju.

Darko Brocic, istrazivac medija i direktor agencije "AGB Strategic Research", kaze za IWPR: "Ni policija ne zna koliko TV i radio stanica ima u Srbiji. Svako ko je, od vremena Milosevica do danas, zeleo da osnuje TV ili radio stanicu mogao je to da ucini".

"Mnoge TV stanice su zapravo kopije video klubova koje samo pustaju filmove. Naravno, bez placanja autorskih prava. Sa radio stanicama je slicno. Ima emitera koji nemaju ni jednu jedinu reklamu tako da je tesko da imaju bilo kakav komercijalni interes."

Brocic smatra da su neke radio i TV stanice osnivane iskljucivo radi prestiza i poboljsanja imidza njihovih vlasnika, ili su jednostavno sluzile za pranje prljavog novca.

Prema zvanicnim podacima, u Srbiji je registrovano 504 radio i 253 televizijske stanice. Analiticari procenjuju da ce Radiodifuzni savet dodeliti oko 250 radijskih i 50 televizijskih frekvencija.

Medjutim, nista od ovoga se ne moze obaviti dok se ne formira Radiodifuzni savet. Prema procenama nekih eksperata, od trenutka imenovanja osam clanova saveta do prvih opipljivih rezultata procice najmanje sest meseci. S obzirom na tempo kojim se stvari odvijaju, cini se da ce se naredni parlamentarni izbori takodje odvijati u istom medijskom haosu koji danas vlada u Srbiji.

Tamara Spaic je nezavisni novinar i savetnik za medije predsednika Veca gradjana saveznog parlamenta.

-------------------------------------------------------------

HEROIN PRETI RUMUNSKOJ OMLADINI

Sve veci broj tinejdzera zrtve su zavisnosti od narkotika dok vlasti pokusavaju da suzbiju ovu posast.

Pise: Konstantin Radu iz Bukuresta

Neobrijan i zamucenog pogleda, 24-godisnji Laurentiju skoro svakog dana prosi na glavnoj zeleznickoj stanici u Bukurestu. On prosi vec citave dve godine i sav novac koji prikupi utrosi na kupovinu narkotika.

"Poceo sam puseci hasis kada mi je bilo dvadeset godina, zajedno sa mojim prijateljima", kaze on. Vremenom je presao na jace droge, i na kraju, stigao do heroina.

Tokom poslednjih nekoliko godina ekonomskog i drustvenog propadanja rumunske postkomunisticke drzave doslo je do dramaticnog porasta narkomanije. Prema rezultatima nedavnog istrazivanja koje je sprovelo ministarstvo zdravlja u vecim rumunskim gradovima, deset odsto mladih koji su ispitani priznalo je da je probalo heroin.

"Upotreba narkotika medju mladima od petnaest i sesnaest godina porasla je za oko 200 odsto tokom protekle tri godine. Cini se da vlasti nisu u stanju da se uhvate u kostac sa ovom posasti", kaze doktor Adrijan Streinu-Cercel, koji je rukovodio istrazivanjem.

Laurintijua je njegova majka prebacila u bolnicu kada je poceo i nju da potkrada da bi kupio drogu. Jedanaest puta su ga primali u rehabilitacioni centar, ali nikada nije ostajao do kraja tretmana. Sada ga je porodica odbacila, i on se ponovo nasao na ulici. "Naravno da zelim da se oslobodim zavisnosti jer znam kuda to vodi", kaze on. "Gledao sam kako tri moja prijatelja umiru od prevelike doze, ali sta da radim?"

Proslog oktobra, vlasti su pokrenule nacionalnu kampanju za suzbijanje narkomanije, kako bi suzbile ovu posast, cijem je naglom sirenju posredno doprinela sve dublja ekonomska kriza u zemlji. Drasticno kresanje vladinih socijalnih programa za sportske aktivnosti i kulturne centre takodje je doprinelo povecanju broja mladih, nezaposlenih ljudi na ulici u trenutku kada su narkotici poceli da preplavljuju zemlju.

U Bukurestu se do heroina moze lako doci u klubovima, barovima ili na bilo kom mestu gde se okupljaju mladi. S obzirom na to da jedna doza ne kosta vise od pet dolara, heroin je relativno dostupan sto ga cini najprihvatljivijim izborom za sve veci broj zavisnika. Prema raspolozivim zvanicnim podacima, policija je zaplenila 44 tone heroina u prvih devet meseci prosle godine, sto predstavlja znacajno povecanje u odnosu na 2000. godinu kada je zaplenjeno samo 37 kilograma.

"Rumunija je postala tranzitni centar, ali i destinacija za posiljke heroina i hasisa prokrijumcarenog iz Turske i centralnoazijskih republika", izjavio je drzavni sekretar pri Ministarstvu inostranih poslova, general-major Pavel Abraham. Sinteticke droge, koje su uglavnom namenjene zapadnoj Evropi, takodje pristizu iz laboratorija iz susednih zemalja - Madjarske i Bugarske.

Tokom prosle decenije, policija je uhapsila samo 1.200 krijumcara. To je prilicno mali broj imajuci u vidu kolicinu narkotika koji ulaze u zemlju. "Veoma je tesko hapsiti ljude ako nemamo program zastite svedoka, a pri tome zakon ne omogucava policiji da vodi tajne operacije protiv krijumcara", kaze Abraham.

Sve veca ponuda narkotika na crnom trzistu svakako je ozbiljan problem, ali strucnjaci smatraju da bi vlada mogla da ucini vise na suzbijanju potraznje za drogama. "Vlasti su sklone da upotrebu droga tretiraju kao kriminal", kaze doktor Lucijan Suditu iz Bukuresta, ekspert za probleme zavisnosti od narkotika. "Ljudi misle da narkomanija nije prava bolest jer se narkotici koriste radi zadovoljstva i uzivanja. Oni to vise smatraju nekom vrstom perverzije zbog cega uzivaoci droga zasluzuju sve uzasne posledice koje iz toga proisticu."

Cak su i zdravstveni radnici skloniji da se prevashodno bave fizickim simptomima upotrebe narkotika, ne istrazujuci dublje drustvene i psiholoske korene problema, nastavlja on. "Vlada mora sprovesti radikalne promene u nasem pristupu ovom problemu. Trebalo bi da edukuju decu u skolama i pomazu pogodjenim porodicama. Tek se tada vlasti mogu nadati izvesnom uspehu u suzbijanju narkomanije."

Konstantin Radu je novinar dnevnog lista "Realitatea Romaneasca".

-------------------------------------------------------------

MAKEDONSKE KUCE NA UDARU EKSTREMISTA

Raseljeni etnicki Makedonci strahuju da nedavni napadi predstavljaju uvod u kampanju odvracanja od povratka u pretezno albanske oblasti.

Pise: Todor Stojcevski iz Skoplja

Kada je kuca Zorana Dimkovskog spaljena 11. februara, posumnjalo se da je on mozda poslednja zrtva kampanje etnickih Albanaca ciji je cilj da se raseljeni etnicki Makedonci odvrate od povratka u svoja sela.

Do napada u selu Ope doslo je nekoliko dana posle slicnog incidenta u Aracinovu, u blizini Skoplja. Kuca koja je izgorela u tom selu je pripadala Vide Krstevskom i njegovoj porodici, koji su poput clanova porodice Dimkovski i drugih raseljenih etnickih Makedonaca, ziveli u privremenom smestaju od izbijanja oruzanog sukoba pre dve godine.

Krstevski je izjavio za dnevni list "Dnevnik": "Mada mediji tvrde kako je bezbedno ziveti u Aracinovu, posle ovih dogadjaja nisam siguran da li ce to ikada biti moguce. Mi se prosto ne vracamo tamo."

Aracinovo, koje je udaljeno 10 kilometara od makedonske prestonice, bilo je popriste zestokih borbi kada su Albanci zauzeli selo u junu 2000. godine prisiljavajuci mnoge Makedonce da napuste svoje domove. Vojce Zafirovski, visi savetnik za policiju pri Ministarstvu unutrasnjih poslova, smatra da pretnja nije tako ozbiljna. "Ovo su ocajnicki pokusaji nekih pojedinaca i ekstremistickih grupa da prisile etnicke Makedonce na iseljavanje iz kriznih podrucja", izjavio je za IWPR.

"Ti ljudi ne uzivaju siroku podrsku lokalnog albanskog stanovnistva sto je ocito iz cinjenice da su pomagali u gasenju vatre."

Jana Petrusevska, predsednica Udruzenja privremeno raseljenih lica, sasvim je drugacijeg misljenja. Ona tvrdi da su nedavni napadi - ukupno pet tokom prethodnih nekoliko meseci - ucinili suzivot u kriznim podrucjima nemogucim.

Grozda Stankovska, cija je kuca u Aracinova izgorela u podmetnutom pozaru, kaze da poslednji napadi predstavljaju ocit primer etnickog ciscenja.

"Drzava je kriva za ovo", kaze Stankovska za IWPR.

"Tokom noci, u Aracinovu nema snaga bezbednosti, pa su makedonske kuce u selu ostavljene na milost i nemilost ljudima koji tamo zive".

"Tokom sukoba 2001. godine, moja kuca je pretrpela neznatne stete. Nesto kasnije, moje komsije su je opljackale i porusile. Sada je spaljena do temelja, a vlasti kazu da bi trebalo da se vratimo u selo."

"Niti mozemo, niti zelimo da se vratimo u Aracinovo", izjavila je Petrusevska za IWPR. "Niko ne garantuje nasu bezbednost ovde. Vlasti nemaju strategiju za ponovno uspostavljanje poverenja medju stanovnistvom kao ni nacine da nas zastite od bivsih prijatelja."

Za vreme sukoba, 650 etnickih Makedonaca izbeglo je iz Aracinova, nakon cega je osteceno ili unisteno oko sezdeset makedonskih kuca. Pre 2001. godine, selo je imalo oko 1.500 domacinstava od kojih su 173 bila makedonska. Prema poslednjem popisu stanovnistva sprovedenom u novembru prosle godine, u selu trenutno zive iskljucivo Albanci, njih oko 11.000.

Petrusevska je rekla da nekolicina starijih Makedonaca preko dana obilazi svoja imanja u Aracinovu trazeci kupce kako bi prodali imovinu koja im je preostala.

Predsednik mesne zajednice Resat Ferati osudio je spaljivanje makedonskih kuca rekavsi da je to delo onih koji zele da onemoguce zajednicki zivot Makedonaca i Albanaca. "Ima drugih gradjana makedonske nacionalnosti koji zive ovde i nemaju nikakvih problema", tvrdi Ferati.

Portparol kancelarije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, OEBS, u Skoplju, Volfgang F. Greven, izneo je slican stav.

"Za ove napade odgovorni su kriminalci koji se, ocito, ne obaziru ni na sta. Mi znamo da oni nemaju podrsku medju lokalnim stanovnistvom", izjavio je Greven.

On je izrazio nadu i cvrsto uverenje da ce makedonska policija privesti krivce pravdi.

U drugim oblastima Makedonije takodje je bilo vandalskih ispada. Jovan Bulevski, novinar makedonskog radija iz tetovskog podrucja, pretezno naseljenim etnickim Albancima, rekao je da je selo Jelosnik, u podnozju Sar Planine, bilo meta ekstremistickih napada.

"Svi stanovnici ovog cisto makedonskog sela proterani su za vreme rata, i oni jos uvek zive kao privremeno raseljena lica", rekao je Bulevski. "Obnovljene kuce su vec vise puta rusene, a crkva Svete Bogorodice se takodje nasla na udaru ekstremista."

Ministarstvo unutrasnjih poslova zabelezilo je slucajeve podmetanja pozara i druge kriminalne radnje u kriznim podrucjima. Zafirovski je priznao da je delotvornost etnicki mesovitih policijskih patrola, koje su docekane dobrodoslicom u mnogim kriznim zaristima, ogranicena cinjenicom da one nisu aktivne nocu kada se desavaju paljevine.

Todor Stojcevski je novinar skopskog nedeljnika "Denes".

-------------------------------------------------------------

POSETITE IWPR ON LINE:  http://www.iwpr.net

Mreza vodecih dopisnika regiona koji izvestavaju za IWPR nudi detaljnu analizu dogadjaja i spornih pitanja koja se ticu balkanske krize. Izvestaji dostupni na webu objavljuju se na engleskom, srpskom i albanskom jeziku. Izvestaji na engleskom jeziku mogu se dobiti preko e-mail adrese. Za informaciju o udruzivanju molimo vas stupite u vezu sa Anthony Bordenom: tony@iwpr.net

Izvestaj o balkanskoj krizi podrzava Evropska komisija, Ministarstvo za razvoj i saradnju Holandije, Medjunarodna agencija za razvoj i saradnju iz Svedske, Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije i drugi izvori. IWPR se takodje zahvaljuje na podrsci Fordove fondacije.

O detaljima ovog projekta i drugim informativnim uslugama i programima medija mozete se obavjestiti na web strani IWPR: http://www.iwpr.net

Glavni i odgovorni urednik: Anthony Borden. Glavni urednik: Yigal Chazan. Spoljni urednik: Gordana Igric. Pomocni urednici: Alan Davis i Dragana Nikolic. Prevodioci: Alban Mitrushi, i drugi.

Da se prijavite ili odjavite s naseg biltena, posetite Web stranicu:
https://www.global-list.com/secure/iwpr/subscribe_pop.asp

Institut za izvestavanje o ratu i miru (IWPR) nezavisna je nekomercijalna organizacija sa sedistem u Londonu koja pruza podrsku regionalnim medijima i demokratskim promenama.

Adresa: Lancaster House, 33 Islington High Street. London N1 9LH, United Kingdom.
Telefon: +44 (0)20 7713 7130.
Fax: +44 (0)20 7713 7140
E-mail:info@iwpr.net
web adresa: http://www.iwpr.net

Stavovi koji se iznose u "Izvestaju o balkanskoj krizi" pripadaju samim autorima i ne predstavljaju misljenja publikacije IWPR.

ISSN: 1477-7932 Autorska prava (c) 2003 Institut za izvestavanje o ratu i miru: www.iwpr.net

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs