Home  /  Medijska scena  /  Region i svet

01. 11. 2004

Novo na Media Online

www.mediaonline.ba

STAMPANI MEDIJI U BIH - RODITELJSKA PAZNJA!
Autor: Hamza Baksic

Gotovo sve sto roditelji ne zele cuti od djece, u ime nekog kucnog odgoja, djeca mogu naci u stampi. Nacin na koji ne treba oslovljavati sagovornika, nacin na koji se razgovorom ne moze doci do cilja, djeca takodjer mogu nauciti u stampi. Da li je stoga na naslovnicama, uz cijenu, potrebno stampati upozorenje kakvo ide ispred filmova sa scenama nasilja ili seksualnog dijaloga: 'Roditeljska paznja'?

ELEKTRONSKI MEDIJI U BUGARSKOJ – PREDVIDJANJE SADAŠNJOSTI
Autor: Alexander Boytchev

Bugarski gradjanin voli da gleda TV. Prema rezultatima ankete koju je sproveo Nacionalni statisticki institut Bugarske (NSI), skoro polovina svih domacinstava u zemlji ima kablovsku televiziju, što je otprilike tri miliona ljudi (koju im pruža više od 800 provajdera), dok TV prijemnik posjeduje oko 93 posto domacinstava. Raznolikost programa i emisija je rezultat dobro poznatih i dokazanih mehanizama i modela sa zapada, s tom malom razlikom da se oni u Bugarskoj emituju nekoliko godina nakon originala.

JEZIK MRZNJE U ELEKTRONSKIM MEDIJIMA U PREDIZBORNIM KAMPANJAMA U SRBIJI
Autor: Dubravka Valic-Nedeljkovic

Ma koliko su se zakonodavci, cehovska novinarska udruzenja, medjunarodne organizacije, nevladin sektor, eksperti, media monitori trudili da smisle pravila i mehanizme koji bi osigurali njihovo primenjivanje u medijskoj praksi, sve visepartijske predizborne kampanje u Srbiji do sada prezentovane u sredstvima javnog informisanja sadrzale su jezik mrznje - katkad otvoreno, a cesce prikriveno.

KAKO SE U BIH PRIMJENJUJE NOVI ZAKON O ZAŠTITI OD KLEVETE: NOVINARE TUŽE POLITIČARI ALI I – NOVINARI!
Autor: Mehmed Halilovic

Istina je da veliki broj tužbi protiv novinara i medija za klevetu, kao i veliki odštetni zahtjevi, mogu biti ograničavajući faktor za medijske slobode, ali one su, s druge strane, jednako pokazatelj prilično masovnog ugrožavanja, pa i kršenja, ljudskih prava u medijima! Mediji krše ljudska prava jer u stvari - krše vlastiti etički kodeks. Prema jednom monitoringu Vijeća za šampu, najviše prekršaja Kodeksa za štampu u novinama nalazi se u tzv. crnim hronikama, potom u rubrikama u kojima se vlastita mišljenja poturaju kao činjenice, potom jednostranim prikazima kontroverznih tema, uskraćivanjem prava na odgovor...

ZAKON O KLEVETI: LICEMJERJE MINISTARSKE ZASTITE
Autor: Stojan Obradovic

Hrvatska je u vrhu tranzicijskih zemalja po broju sudskih sporova protiv novinara i medija kojima se traze novcane nadoknade zbog raznih kleveta i uvreda odnosno nanosenja tzv. dusevnih boli ostecenima (medju kojima su nazalost vrlo cesto razni politicki i javni mocnici). Broj takvih sporova presao je tisucu a ukupni odstetni zahtjevi broje se na milijune eura.

Tragom hrvatskog zahtjeva za rekonstrukcijom javnog RTV sistema:
NEZADOVOLJSTVO DRŽAVOM
(Radenko Udovičić)

Krajem jula bosansku političku i medijsku javnost uzburkao je zahtjev poslanika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), najjače hrvatske stranke u BiH, i njenog koalicionog partnera Hrvatskih demokršćana, da se javni RTV servis raspodjeli na tri kanala - na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku. Zahtjev HDZ-a ne bi trebao nimalo da čudi i on je samo rezultat dugog nezadovoljsta gotovo svih hrvatskih političkih partija, kao i same katoličke crkve, uređenjem Bosne i Hercegovine.

KAD PJEVACICA POSTANE PORNO ZVIJEZDA, A NOGOMETNI TRENER NOVINAR:
OSUDA PORNOGRAFIJE NA WEB-U I TOLERIRANJE PROSTITUCIJE NA TV-U
Autor: Goran Vezic

Za nogometne trenere potrebno je formalno obrazovanje i licenca, a za biti novinarom - ili se barem tako nazivati - licenca nije potrebna. Svatko se moze samoproglasiti novinarom pa tako i Ciro Blazevic koji zbivanja u Portugalu komentira za Novu TV, privatnu televizijsku stanicu

INTERNET PREZENTACIJA MEDIJA U SRBIJI:
VISE ZA INTELEKTUALNU ELITU NEGO ZA DIJASPORU
Autor: Zoran Stanojevic

U Srbiji i Crnoj Gori, narocito posle pada Milosevicevog rezima, ne postoji gusenje medijskih sloboda koje bi se kompenzovalo na internetu. Stavise, proces je gotovo obrnut. Mediji u Srbiji spremni su da objave i ono sto se inace moze pronaci iskljucivo na mrezi i to na sumnjivo registrovanim adresama.

TRAGOM IZVJEŠTAJA PRIVREMENOG KOMESARA ZA MEDIJE NA KOSOVU:
ZLOUPOTREBA CINEMA VERITE U TV NOVINARSTVU

Tragicni dogadaji na Kosovu od sredine marta ove godine ponovo su stavili u fokus sramnu ulogu medija na ovim prostorima, u ovom slucaju stigma je prvenstveno na elektronskim medijima na albanskom jeziku, sa sjedištem u Prištini.

O STRATEGIJI RADIO DIFUZIJE: RASPODJELA FREKVENCIJA NAJAVILA MEDIJSKU OLUJU
Autor: Velizar Sredanović

Da teret medijskih reformi u Crnoj Gori neće potopiti isključivo neka privatna elektronska glasila jasno je svima koji pažljivo prate medijsku scenu. Ne manje su ugroženi i republički i lokalni javni servisi. Radio Televizija Crne Gore grca u dugovima a hiljadu uposlenih primilo je samo dvije plate u ovoj godini i pored evidentnih programskih pomaka ka javnom servisu.

KAKO SU NOVINE U SRBIJI IZVESTILE O JEDNOM DOGAĐAJU: BERETKE NA 100 NAČINA
Autor: Vladan Radosavljević

Pojava rasformirane policijske jedinice u javnosti Srbije za neke je senzacija, a za druge se nije ni dogodila. Od naslovne strane do ćutanja o svemu. Uz uvažavanje činjenice da je u srpskim medijima mnogo neprofesionalizma, ova stvar ne može biti slučajna...

INTERNET SA LJUDSKIM LIKOM - ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST: GLOBALAN ETIČKI KODEKS ONLINE NOVINARSTVA
Autor: Dušan Babić

U ovom informacijskom dobu svako može obavljati funkciju novinara. World Wide Web omogućava svakom, bilo gdje i blagovremeno da plasira informaciju, komentar, mišljenje, sliku, etc., što je dostupno gotovo istovremeno u cijelom svijetu. Ali, to takodje znači mogućnost plasiranja jezika mržnje. Ako je to tako, onda moramo voditi računa - ko se zove novinarom? A tu je upravo etički kodeks ključni parametar.

IGRE OKO JAVNOG SERVISA
Autor: Velizar Sredanovic

Jedan od najvaznijih simbola i stubova crnogorske drzave, Radio Televizija Crne Gore je poslije godinu i po rada u ambijentu seta novih medijskih zakona na ivici finansijskog ambisa. Stabilan izvor finasiranja RTCG kao preduslov nezavisnosti javnog servisa jos nije profunkcionisao. U igri oko javnog servisa su politicke partije, drzava, nevladin sektor, medjunarodna zajednica...

Bosna i Hercegovina:
DIO BALKANA U FRANCUSKOJ ŠTAMPI - NEREDOVNO I SELEKTIVNO, DIVERGENTNE OPTIKE…

Nadnaslov podrazumijeva tri središnje države bivše Jugoslavije - Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i SR Jugoslaviju, odnosno odskora Srbiju i Crnu Goru, kako su medijski pokrivane i tretirane u tri vodeca francuska dnevna lista - Le Mond, Le Figaro i Liberation - u periodu od juna do decembra prošle godine. Analiza, sublimisana u naslovu, ne pretenduje na cjelovitost, vec predstavlja pokušaj ukazivanja na refleksije dogadjanja na ovim prostorima u monitorisanim listovima, bez sugerisanja njihove ukupne uredjivacke orijentacije i koncepcije.

Srbija:
MEDIJI U VANREDNOM STANJU

Vanredno stanje podrazumeva cenzuru medija. Nikome medjutim nije sasvim jasno šta je dozvoljeno, a šta ne pa se mediji sa jedne i vlast sa druge strane snalaze u situaciji kompromisa. Jedan nedeljnik i dve dnedne novine su zabranjene, ali je malo onih koji za sada ne podržavaju odluku srpske vlade. Glavni cilj vanrednog stanja - obracun sa organizovanim kriminalom - toliko je veliki da javnost odobrava cak i meru kakva je gušenje slobode štampe. Ipak, akcija mora biti brza i efikasna da bi bila opravdana.

Bosna i Hercegovina:
NOVE KNIGE: ZLOCIN U 19 I 30 - BALKANSKI MEDIJI U RATU I MIRU

Najnovija knjiga Kemala Kurspahica 'Zlocin u 19,30: balkanski mediji u ratu i miru', u izdanju Americkog instituta za mir, imace pocetkom marta svoju promociju, najprije u Vašingtonu, a potom u Njujorku i Kembridžu, država Masacusets (Univerzitet Harvard). Ovih dana smo citali takozvani prvi otisak knjige, koja se, kako smo u medjuvremenu saznali, nece bitno razlikovati od konacne verzije, osim izvjesnih intervencija tehnicke prirode.

Slovenija:
ZAKON O RTV SLOVENIJE - KO GA NE POŠTUJE ?

Prema Zakonu o radio-televiziji Slovenija, novinari nacionalnog radija i televizije imali su zadnju rec u odlucivanju o pitanjima imenovanja odgovornih urednika. No, vec kod prvog sledeceg glasanja u savetu RTV programski direktor televizije je ignorirao mnenje novinara i na mjesto ogovornog urednika informativnog programa predložio svog covjeka, koji je u ono vreme odgovarao i politici.

Bosna i Hercegovina:
ŠTAMPA U BOSNI I HERCEGOVINI O EVROPSKOJ IDEJI - SAVLADAVANJE EVROPE

Generalno receno, Evropa u institucionalnom okviru je veoma prisutna u bh medijima, pa tako i u štampi. To je sasvim logicno, jer pristup Evropskoj uniji i osjecaj da je Bosna istinski dio starog kontinenta je jedina stvar oko koje postoji puni politicki konsenzus medu politickim partijama u BiH, bez obzira na naciju, ideologiju ili teritoriju koju predstavljaju.

Makedonija:
RASPRAVE O NOVOM ZAKONU O RADIODIFUZIJI - OPREDELJENJE DA SE USVOJI EVROPSKI MODEL

Sadašnji Zakon o radiodifuznoj delatnosti, doesen 1997 godine, vec je prevaziden. U javnosti struji mnogo ideja o buducim zakonskim rešenjima, a zakonodavac se još uvek nije aktivirao.

 

Za sve informacije/prijave/odjave kontaktirajte nas na mediaonline@mediaplan.ba.
Ovaj servis je besplatan.

Media Online je zurnal o medijima u jugoistocnoj Evropi koji objavljuje Media Plan Institut.

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs