Home  /  Medijska scena  /  Region i svet

23. 02. 2005

“TOA SUM JAS”, “TO SAM JA”, “TO SEM JAZ”

“Bivše Jugoslovenske Republike su opet zajedno”. Vest za prvu stranicu u novinama i na udarnom mestu u TV dnevniku. Ali, nema mesta za paniku, radi se samo o takozvanom internacionalnom reality show koji emituje Makedonska televizija, a preko satelita ga prate i gledaoci u svim bivšim YU Republikama. I tim u “kući” je mešovit, od svih nekadašnjih “naroda i narodnosti”. I to bi bila cela priča, ništa novo i ništa neobično. Ali, ako se malo dublje pogleda, stvar je daleko ozbiljnija no što se čini.

Kako je počelo?

Početkom 2004 godine Makedonska televizija je započela emitovanje reality show “Toa sum jas”. To je bio show program od dva ciklusa za gledaoce Makedonije. Publika ga je prihvatila, a negativnih reakcija skoro da nije bilo, barem ne javnih. Rezultati (pre svega finansijski) su nesumljivo bili dobri pa su se organizatorima povećali apetiti. Setili su se proširiti prostor i time “omogućiti komunikaciju ljudi iz raznih regiona, posebno bivše Jugoslavije”. Cilj je postignut. Na opšte zadovoljstvo, krajem 2004 je krenula emisija “Toa sum jas, To sam ja, To sem jaz” (dakle naziv na sva tri jezika koji su se govorili u bivšoj Jugoslaviji).

Šta se može videti?

U kući, izolirani od vanjskog sveta, žive 12-toro mladih ljudi koji na sve moguće načine pokušavanju popuniti dan i svideti se publici kako bi ona glasala za njih, jer su nagrade pozamašne. Čak i oni koji ispadnu iz igre ne idu kući praznuh ruku. Utešne nagrade su sat, kompjuter, mobilni telefon, novac za kupovanje, aranžman za turističko putovanje za svakog učesnika, a za glavnu čemo tek videti.

Svaki dan se ređaju scene onoga što se uobičajeno dešava u našim domovima - učesnici razgovaraju za različite teme, ponekad se svađaju, spavaju, kuvaju, jedu i peru suđe, kupaju se, peru i peglaju veš, čitaju, igraju razne društvene igre i slično. I sve to, iznenađujeće, pobuđuje veoma veliki interes gledalaca ne samo iz bivše Jugoslavije nego i iz inostranstva (Švedska, Njemačka, Italija, švajcarska, Holandija), a mogu ga pratiti preko satelita Makedonske televizije - Mktv Sat.

Osim toga, u večernjim satima (uobičajeno u 23,10) ide i emisija iz studija, zabavno-konktaktnog karaktera, a vodi je mešoviti tim moderatora iz Makedonije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Oni “časkaju” o onome što se dešava u kući i gledaocima nude nekoliko priloga, takozvani “presek dana” (izbor najinteresantnijih zbivanja tokom dana u kući), “no commnet” (snimka nekog događaja bez tona), rang listu učesnika po broju glasova, kao i brojeve za glasanja telefonom ili putem SMS poruka. Naravno, gledaoci imaju mogućnost da se direktno jave u samoj emisiji kao i da pošalju svoje SMS poruke. A javljaju se bukvalno iz svih gradova bivše Jugoslavije ( Skopje , Zagreb , Sarajevo , Ljubljana , Mostar, Jesenice, Trebinje...) čak i iz inostranstva komentarišući zbivanja u kući i ponašanje njezinih stanovnika. Svi kažu da emisiju redovno prate, da im se veoma sviđa, a već ima i zainteresovanih za sledeći ciklus. Verovatno će tek krajem meseca, kada dobiju telefonski račun, a posebno oni iz inostranstva, shvatiti koliko ih ta zabava košta. Na to zlobnici kažu: preko SMS poruka i telefonskih javljanja naplaćuje se znatiželja auditoriuma. Poruka je – što skandaloznija ponuda, toliko više reakcija i preko mobilnih i preko telefona, a time i veći efekt, veća zarada.

I, to nije sve. Osim preko satelitskog kanala, Makedonska televizija emituje i kratke emisije šou programa (od 10 do 15 minuta) i na Prvom i Drugom TV kanalu i to tri puta na dan, od ponedeljka do petka, a emisija iz studija ide na Drugom kanalu i traje sat i 20 minuta. To je verovatno za one gledaoce, pre svega u Makedoniji, koji nemaju ni kablovski na satelitski priključak. Naime, Prvi program MTV pokriva više od 98% cele teritorije Makedonije, a Drugi program nešto manje. Tu treba dodati i web sajt www.toasumjas.com.mk. Bogata ponuda, nema šta!

Kada su počeli problemi?

Početkom februara se desilo nešto što je probudilo duhove. Gledaocima su prikazane bizarne scene (mastrubacija jednog od učesnika šoua) i to veoma eksplicitno što je uznemirilo javnost, posebno stručnu i naučnu. Novine su počele pisati o tome, a oglasio se i Savet za radiodifuziju. On je još tokom 2004, u više navrata, slao upozorenja rukovodstvu MRTV tražeči da prekine emitovanje sa obrazloženjem da je emisija u suprotnosti i sa odredbama Zakona za radiodifuznu delatnost i evropskim dokumentima koji se odnose na javni servis. Poslednje je od 10 februara. Odgovora nije bilo. Zato je direktor Makedonske televizije odbacio javnu osudu da emisija potiće niske strasti i prevazilazi kriterije za dobar ukus, a konkretni slučaj objasnio time da je veoma teško kontrolirati ponašanje svih učesnika, ali da su inkriminirane scene bile prikrivene takozvanim trik-efektima. No, lakonski je istakao da to rade i drugi javni serisi u Evropi, na primer BBC ili HRT.

Ne ulazeći u kvalitet ovog tipa emisija, ono što je važnije je činjenica da se radi o javnom radiodifuznom servisu koji ima odgovornost prema svojim gledaocima i u profesionalnom i u etičkom smislu. Mešajući programski informativne, edukativne i obrazovne emisije sa veoma sumnjivim komercijalnim programom, ne samo što ruši osnovne funkcije i vrednosti javnog servisa nego se upušta u pogubnu avanturu. Ako je ovo jedan od načina u potrazi za novcem i gledanošću, čini se da je MTV izabrala pogrešan put. Sutra kada je budu napali komercijalni mediji, a napašće je prvom prilikom (to permanentno čine zbor damping cena za reklame), niko neće hteti braniti nešto što se odbraniti ne može.

Ono što analitičare zabrinjava je inertnost vlasti. Dali je moguće da ona ne zna šta se emituje na satelitskom programu posebno ako se uzme u obzir činjenica da je od pre dve godine potpisnik dogovora za satelitsko emitovanje Mktv Sat upravo Vlada Makedonije, odnosno Ministarstvo za transport i veze. Zar parlamentarci ponekad ne gledaju program na Makedonskoj televiziji? Konačno njeni su osnivači. Kriza u kojoj godinama tone ovaj nacionalni servis je sve očitija, a vlasti nisu ni prstom mrdnuli, osim retorički, da bi pomogli u sprovođenju reformi. Makedonija po svaku cenu želi u Evropsku uniju, nedavno je predala i odgovore na famozni upitnik za članstvo, ali ne želi objektivno novinarstvo nitu žele uticajan i ugledan javni radiodifuzni servis.

Šta se može učiniti?

Brzo i efikasno skoro ništa. Savetu za radiodifuziju su praktično vezane ruke, on ne može sprečiti emitovanje šou programa. Zakonski, njegova se uloga svodi na to da rukovodstvu MRTV šalje upozorenja i da traži preispitivanje njihove odluke za emitovanje ovog tipa emisija. Sledeći korak je da informiše Skupštinu, osnivač Makedonske radiotelevizije, ili u krajnjem slučaju, ukoliko utvrdi da je prekršen zakon, da podnese prekršajnu prijavu.

Dilema nema. Emisija je u suprotnosti sa odredbama Zakona za radiodifuziju. Argumenti Saveta za radiodifuziju se odnose na karakter samog programa i njegov sadržaj, jezik i finansijski efekt koji se postiže (članovi 8, 35, 45, 77, 80 zakona). Emisija je komercijalnog karaktera i svojim sadržajem nudi zabavu sa veoma problematičnim vrednosno-etičkim konceptom odstupajući od osnovnih programskih karakteristika javnog servisa koji treba biti reper za kvalitet. U isto vreme, komercijalni karakter ove emisije omogućava MTV ostvarivanje dodatnih prihoda (od glasanja gledalaca) što je u suprotnosti sa načinon finansiranja kuće, preko radiodifuzne takse (znači od građana) i od marketinga – reklama. Što se jezika tiče, javni servis je dužan brinuti se za očuvanje literarnog jezika, a u emisiji se govori i na makedonskom, srpskom, hrvatskom, bosanskom i slovenačkom jeziku, a neretko i neka mešavina svih jezika, naravno bez prevoda (što je, isto tako, obaveza MTV). Međutim, veći problem je što se koriste nepristojne reći, aluzije na seksualno ponašanje, psovke. I ono što je veoma važno, emitovanje satelitskog kanala je namenjeno, pre svega, za negovanje kulturnih tradicija i vrednosti iseljenika i građana Republike Makedonije koji žive i rade u drugim zemljama.

Časa se izgleda prelila!

U međuvremenu se desio još jedan “incident”, svađa između dva učesnika šou programa zbog čega je jedan od njih pokazivao svoje polne organe. Na to su reagovali i gledaoci tražeći od Saveta da konačno nešto preduzme. Savet za radiodifuziju je već pripremio dokumentaciju za zvanično pokretanje prekršajnog postupak pozivjući se na odredbe Zakona za radiodifuznu delatnost, pre svega u odnosu na emitovanje nepristojnih sadržaja i pornografije (član 35) i u odnosu na jezik na kome se emituje program. (član 45). Naravno, argument plus su i Zakon za upotrebu makedonskog jezika (posebno član 6 za obavezu medija za upotrebu makedonskog jezika), Rezolucija br. 1/1994 za budućnost javne radiodifuzije Saveta Evrope (za etičke standarde i standarde za kvalitet), Preporuka 1641(2004)1 za javni radiodifuzni servis Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (posebno za merila za kvalitet), Preporuka Saveta za radiodifuziju za zaštitu maloletnika i Preporuka Saveta za radiodifuziju za korišćenje telefonskih usluga sa posebnom tarifom u radio i televiziskim programima.

Posle svega, dali treba potsetiti da ne postoji javni radiodifuzni servis u Evropi koji emituje ovakav tip emisija. Verovatno ni javni servis koji je zaradio epitet “javna kuća”.

Prof. dr. Vesna Šopar predaje na postdiplomskom studiju iz masovnih medija, komunikacije i kulture, na Institutu za sociološka, politička i pravna istraživanja u Skopju.© Media Online 2005. All rights reserved.

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs