Home  /  Medijska scena  /  U fokusu

10. 10. 2011

VREME KABLOVSKE TELEVIZIJE TEK DOLAZI

Emiteri s nacionalnim frekvencijama imaju više od tri četvrtine udela u ukupnoj gledanosti

Beograd, 10.10.2011. (Danas) - Prema podacima AGB Nilsen (Agencija za merenje gledanosti), svi kablovski kanali u Srbiji imaju ukupno između osam i devet odsto udela u gledanosti. Sudeći prema oceni Darka Broćića, izvršnog direktora te Agencije izrečenoj na Danasovoj konferenciji "Kablovski TV program i budućnost televizije u Srbije", kablovski programi još dugo neće moći da se porede sa nacionalnim emiterima. "Za razliku od zapadnih zemalja, programi kablovskih televizijskih stanica u Srbiji još se po gledanosti ne mogu meriti sa emiterima sa nacionalnim frekvencijama, koji imaju više od tri četvrtine, tačnije oko 77 odsto, udela u ukupnoj gledanosti", kaže Broćić. On, međutim, procenjuje da će se nacionalne televizije polako osipati i da će kablovske stanice postepeno osvajati deo po deo medijskog prostora.

- U prethodnih osam godina beleži se stalni rast broja korisnika kablovske televizije, tako da je u odnosu na 2003, kada je registrovano između 16 i 17 odsto korisnika "kabla", taj broj sada dostigao 42 odsto. To znači da više od milion domaćinstava u Srbiji ima kablovsku televiziju. Takođe, postoji i trend rasta korisnika „digitala", kao što su IPTV, Digital kejbl, DTH, DTT, kojih je trenutno oko deset odsto - napomenuo je Broćić.

Prema njegovim rečima, više od 50 odsto domaćinstava, odnosno oko 1,3 miliona, ima mogućnost prijema većeg broja kanala, bilo da je reč o kablovskoj, satelitskoj televiziji ili IPTV-u. Broćić je izneo i podatke o deset najgledanijih TV kanala u Srbiji, koji pokazuju da RTS, Pink i Prva zauzimaju prva tri mesta. Sem nacionalnih emitera, na listi najgledanijih pojavljuju se RTV Studio B, Prvi kanal Radio-televizije Vojvodine i TV Ultra. Dečija televizija Ultra je, inače, i najgledanija kablovska stanica koja ima nešto više od jedan odsto udela u gledanosti, dok sve ostale imaju manje od jedan odsto.

Borislav Miljanović, direktor Reprezent komunikejšna, konstatovao je da je razvoj televizije išao ka potrošačkoj industriji, kao i da nema više monopola javnih televizija koji je postojao u Evropi sve do osamdesetih godina. On je dodao da televizija doživljava transformaciju „od medija kulture u medij zabave, zatim od medija ponude u komercijalni medij potražnje, od medija masovne komunikacije u medij individualizovane, pojedinačne komunikacije". Miljanović je, međutim, naveo da do ove poslednje promene još nismo stigli, ali da u tom pravcu idu i svetske i domaće televizije.

- Došlo je do digitalne revolucije a razvoj novih tehnologija sve menja. Naime, došlo je do stapanja interneta, televizije, „kabla" i mobilne komunikacije. S jedne strane, kablovska televizija nudi mogućnost da gledamo stotine TV kanala, a iza toga sledi konvergencija, povezivanje raznih digitalnih kanala komunikacije u sredstvo koje će u budućnosti da se razvija tako da ćemo u određenom trenutku različite izvore informacija moći da primamo na jednom mestu, kroz jedan ekran - naveo je Miljanović.
Jelena Stojanović, direktorka marketinga i prodaje Telekom Srbija, podsetila je da se beleži rast korisnika IPTV, koja predstavlja novu generaciju televizije, koja je demonopolizovala tržište od kablovskih operatora. Ona je dodala i da Telekom Srbija svojim korisnicima nudi HD pakete, koji beleže dobre rezultate, kao i da u ovom trenutku ima oko 5.000 korisnika televizije visokog digitalnog kvaliteta.

- Tržište distribucije medijskog sadržaja u Srbiji beleži konstantan rast i negde od 2004. prosečan rast ovog tržišta je oko 20 odsto. U prošloj godini, međutim, u odnosu na 2009, zabeležen je rast od 15 odsto. Treba pomenuti i da se jedini rast u 2010. primećuje u korišćenju IPTV servisa. Prošle godine u svetu je bilo registrovano oko 36 miliona korisnika IPTV, a procenjuje se da će do 2014. njihov broj dostići 74 miliona - ukazuje Jelena Stojanović.

Milan Latinović, zamenik direktora PTT KDS, potvrdio je da se zbog novih uslova na tržištu klasični kablovski operatori, kao što su oni, neće u budućnosti preterano baviti proširenjima mreža. Prema njegovim rečima, jedini ko u toj situaciji ima mogućnost da značajno proširi bazu korisnika, i da profitira, jeste Telekom Srbija sa IPTV kablovskom platformom, koji je već prisutan u više od 90 odsto domaćinstava u Srbiji.

- Pošta Srbije odlučila je da drastično smanji ulaganje u usluge kablovske televizije, pa je tako Upravni odbor doneo odluku da počnemo da tražimo strateškog partnera za razvoj te usluge. Ukoliko se ova odluka potvrdi na Vladi, Pošta će izaći sa javnim konkursom za traženje strateškog partnera, što će drastično promeniti našu potencijalnu snagu na tržištu - napomenuo je Latinović.

"Privilegija" gradskog stanovništva

Podaci AGB Nilsena pokazuju da mogućnost prijema većeg broja kanala najviše koriste stanovnici gradskih naselja (67,2 odsto), a najmanje oni u prigradskim i seoskim naseljima (26 odsto). Posmatrano po regionima u najboljem položaju su domaćinstva u centru Beograda s obzirom na to da 83 odsto može da koristi usluge kablovske i satelitske televizije, kao i u severnoj Vojvodini gde je taj procenat premašio 55 odsto. S druge strane, najmanje korisnika kablovske i satelitske televizije ima u istočnom delu Srbije.

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs