Home  /  Aktivnosti ANEMa  /  Monitoring medijske scene

27. 09. 2014

Održan ANEM-ov okrugli sto o saradnji medijskog i civilnog sektora na medijskim reformama

Na ANEM-ovom okruglom stolu „Medijski i civilni sektor kao saveznici u borbi za realizaciju medijske reforme", održanom 26. septembra 2014, učestvovalo je 36 predstavnika civilnog sektora, medijskih i novinarskih udruženja, medija, samoregulatornog tela za štampane medije, nadležnih organa, međunarodnih organizacija i donatora, kao i medijski eksperti.

Budući da ANEM smatra da je za sprovođenje reformi u medijskom sektoru neophodno proširenje kruga zainteresovanih strana, cilj događaja je bio da inicira dijalog između medijskog i civilnog sektora o temama od značaja za medijski sektor koje se odnose na medijske reforme i razvoj sektora, da doprinese uspostavljanju konstruktivne saradnje između medijskog i civilnog sektora i stvaranju osnova za aktivnije angažovanje organizacija civilnog društva na rešavanju konkretnih problema u medijskom sektoru i na realizaciji medijske reforme.

Okrugli sto je organizovan u okviru ANEM-ovog projekta „Pravni monitoring medijske scene u Srbiji" koji finansijski podržavaju organizacija Civil Rights Defenders i Fondacija za otvoreno društvo, Srbija.

Moderator dr Boban Tomić, član UO ANEM-a, upoznao je na početku prisutne sa aktivnostima i rezultatima tog ANEM-ovog projekta koji se uspešno sprovodi već pet godina.

Uvodničari na okruglom stolu su bili: Sonja Liht, predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost (tema:Saradnja i odgovornost medijskog i civilnog sektora za jačanje kritičke javnosti), advokat Slobodan Kremenjak, medijski ekspert i član pravnog tima ANEM-a (tema:Nova medijska legislativa kao osnov za medijsku reformu), Davor Glavaš, medijski ekspert (tema:Saradnja medijskog i civilnog sektora u definisanju agende za medijsku reformu i nadgledanju sprovođenja medijske reforme), i Veran Matić, glavni i odgovorni urednik informativnog programa RTV B92  i predsednik UO Fonda B92 (tema:Kako do saradnje medijskog i civilnog sektora).

Sonja Liht je u svom uvodnom izlaganju izrazila uverenje da bi nosioci političke moći bili mnogo odgovorniji prema kritičkoj javnosti kada bi civilni sektor i mediji bili odgovorniji prema sebi i svojoj obavezi. Govoreći o padu kvaliteta medija, tabloidizaciji i urušavanju medijske scene ne samo u Srbiji nego i šire, navela je da to pretpostavlja i vrlo ozbiljan problem kvaliteta kritike, kritičkog pristupa svetu i kritičke javnosti. Pri tome su i mediji i organizacije civilnog sektora, primetila je Liht, suočene već dugo sa nerazumevanjem sopstvene uloge u kreiranju kritičke javnosti i nedovoljnom svešću o tome da je neophodno da stvaraju zajednički front, jer u suprotnom kritičku javnost u svakom trenutku može da načne bilo koja vlast. Liht je posebno istakla da bez kritičke javnosti ne mogu da se sprovedu reforme, te ne mogu da jačaju ni država ni društvo, a Srbija ne može da bude ozbiljan pregovarač sa EU ako ne iskoristi sav svoj intelektualni potencijal. Međutim, konstatovala je ona, angažovanje kritičkih potencijala zemlje bez medija i civilnog društva je nemoguće. „Razmišljajući kako ćemo zajedno da radimo na medijskim reformama, treba vrlo ozbiljno da uputimo apel sa ovog skupa da moramo objediniti snage. Ili ćemo nastupati u koalicijama ili nas neće biti", rekla je Liht i dodala da mediji i civilno društvo treba da nađu snage da naglašavaju značaj opšteg interesa nad parcijalnim jer će u suprotnom biti izuzetno odgovorni za ono što nas čeka u budućnosti.

Advokat Slobodan Kremenjak se osvrnuo na ulogu civilnog društva u donošenju dugo očekivanih novih medijskih zakona koji su usvojeni u avgustu 2014. Naime, zajednički stavovi i ključni zahtevi sa kojima je Medijska koalicija, sastavljena od pet ključnih medijskih i novinarskih udruženja, ušla u debatu o novoj Medijskoj strategiji pre četiri godine, ušli su u formi zakonskih rešenja u novu legislativu, tačnije u Zakon o javnom informisanju i medijima. Prema Kremenjakovim rečima, koalicija je insistirala na transparentnosti medijskog vlasništva i uvođenju registra medija, posebnom režimu medijske koncentracije, povlačenju države iz medijskog vlasništva i projektnom finansiranju medija. „Uz neka mala odstupanja ovaj zakon je upravo ono što su medijska udruženja pre četiri godine tražila", rekao je Kremenjak i dodao da je time odgovornost za nove propise i na udruženjima jer je to ono što smo tražili. On je napomenuo i da će mnogo teže od ispunjavanja ovih zahteva biti izboriti se za adekvatnu implementaciju zakona, postići da svi oni koji budu postupali po ovim zakonima dostignu potreban nivo znanja i kapaciteta da bi mogli te propise da primene na adekvatan način, pri čemu i mediji treba da podignu sebe na nivo koji bi im omogućio da mehanizme koji su im sad u zakonu pruženi iskoriste na pravi način.

Medijski ekspert Davor Glavaš je rekao da je neobično važno da postoji saradnja medija i civilnog društva na promovisanju medijskih sloboda i nadzoru i kontroli vlasti zbog dubokog nerazumevanja medija od strane političara, koje traje bez obzira na promenu vlasti i ulazak zemlje u EU. Naveo je da postoje barem dva elementa u kojima je ta saradnja apsolutno neophodna. Prvi je da se utiče na zakonodavca da se promene one odredbe iz medijskog ili drugog zakondavstva koje objektivno sprečavaju razvoj medijskih sloboda, a drugi je da se vidi, na osnovu medijske prakse, šta se može učiniti kao dodatan pritisak na politiku i političare da se donesu nove mere koje će pomoći razvoj medijskog tržišta. Glavaš je na dva nedavna primera iz Hrvatske objasnio važnost saradnje medijskog i civilnog sektora. U jednom slučaju novinarka je osuđena zbog takozvanog „sramoćenja", instituta koji je ušao u kazneni zakon Hrvatske i koji je duboko zabrinuo medijsku zajednicu u toj zemlji. Međutim, zahvaljujući zajedničkoj akciji medija i civilnog društva, napravljen je pritisak na vlast nakon usvanja prve, nepravosnažne sudske odluke, tako da će parlament uskoro razgovarati o izmeni ili ukidanju tog člana zakona. U drugom primeru radi se o presudi za odgovornost medija za informacije iznete od strane intervjuisanog, konkretno hrvatskog premijera, što je još jedna situacija u kojoj je civilno društvo, uključujući novinarska udruženja, vrlo oštro i odmah reagovalo, objasnio je Glavaš.

Veran Matić je konstatovao da je ozbiljan problem taj što su mediji i civilno društvo u dubokoj krizi u definisanju sopstvenog identiteta i pozicije u društvu i na tržištu. Osim toga, komercijalizacija medija eliminiše prostor koji u medijima treba da dobije civilni sektor, tim više što nismo dobili jak i reformisan javni servis, a ostali mediji, koji su morali da postanu komercijalni, nemaju obavezu emitovanja programa od javnog značaja već se, u trci za rejtinzima, okreću zabavnim i irelevantnim sadržajima, čime se udaljavaju od onoga što treba da bude prava uloga medija, objasnio je Matić. On je izrazio mišljenje da će se, zbog zatvaranja prostora u tradicionalnim medijima, civilno društvo sve više seliti u prostor novih medija i društvenih mreža koji će veoma brzo naći način da zameni potrebu za tradicionalnim medijima. Potrebna je artikulacija javnog interesa i pritisak da do promena dođe, kao i reforma javnog servisa koji mora da ima obaveze prema civilnom sektoru i onome što civilni sektor svojim svakodnevnim angažmanom proizvodi, ne samo u informativnom, nego i u drugim segmentima programa. Matić je istakao da civilno društvo ima pasivan odnos misleći da je njihova delatnost nešto što treba da bude predstavljeno u medijima samo po sebi, ali je konstatovao i da postoji dosta mesta za saradnju medija i civilnog sektora, recimo kada je reč o humanitarnim projektima ili aktivnostima civilnog sektora koje se bave kontrolom i transparentnošću vlasti.

DISKUSIJA

Đorđe Krivokapić iz SHARE fondacije rekao je da je pitanje s kim organizacije civilnog društva mogu da sarađuju u medijskom sektoru; kada se radi o ozbiljnim društvenim temama prostor za saradnju je dosta limitiran. Po njemu, saradnja civilnog sektora i medija je moguća ako su njihovi biznis modeli isti ili slični, na primer ako se i jedni i drugi finansiraju od države, korporativnog sektora ili donatora - oni će sarađivati, ali u suprotnom se ne može reći da saradnja postoji. Krivokapić smatra da su na nadležnom ministarstvu ključne odluke od kojih zavisi buduća saradnja medija i organizacija civilnog društva jer je projektno finansiranje mogućnost za saradnju, ali i za buduće konflikte. Organizacije civilnog društva poseduju stručni kapacitet koji može pomoći medijima da bolje konkurišu za projekte i realizuju određene sadržaje i mediji tu mogu da pokušaju da grade partnerstva jer su siromašni stručnim kapacitetima za specifične teme od javnog interesa. S druge strane, medijska slika se menja jer je za organizacije civilnog društva lako da se i same registruju kao mediji, a korišćenjem novih medija i društvenih medija ispostavlja se da im ni tradicionalni mediji nisu potrebni. Zbog toga od podzakonskih akata i drugih pravila zavisi da li će se podsticati slobodno tržište i konkurencija između ovih organizacija ili kooperacija i njihovo zajedničko učešće na konkursima, zaključio je Krivokapić.

Profesor Miroljub Radojković sa Fakulteta političkih nauka istakao je da zakon omogućava osnivanje takozvanih medija civilnog društva, koji su, po njemu, karika koja spaja oba sektora. Međutim, problem je u nedostatku organizacija koje su spremne da uz pomoć jeftinih digitalnih tehnologija prave medije civilnog društva, rekao je Radojković i dodao da su tu zakonsku mogućnost u Srbiji do sada pre svega iskoristile crkve i etnička zajednica Roma, i da takvih medija za sada ima ukupno sedam. Zašto se o ovim medijima uporno ćuti, pitao je prof. Radojković.

Davor Glavaš se nadovezao rekavši da i hrvatsko zakonodavstvo predviđa osnivanje neprofitnih medija i da je pronađen način da se deo prihoda javnog servisa odvaja za njihovo finansiranje, te ovaj zakon dobro funkcioniše. Međutim, on je kao ključno pitanje izdvojio kako osigurati kvalitetan medijski sadržaj i kako saradnjom medija i civilnog društva pronaći rešenja u zakonodavstvu koja će donekle tome pomoći jer se prepuštanjem toga tržišnim uslovima neće mnogo postići, a zakonodavac verovatno neće samoinicijativno pokrenuti takva rešenja. Zahvaljujući saradnji civilnog sektora i medija u Hrvatskoj prošle godine je smanjen PDV na štampane medije na 5%, što će barem privremeno zaustaviti eroziju tržišta štampanih medija, rekao je Glavaš i dodao da se sada, u uskoj saradnji civilnog sektora i medija u Hrvatskoj, radi na predlogu zakona koji će omogućiti određenim rešenjima boljitak i medija i radnih prava zaposlenih u medijima. Zaključio je da se nijedna od pomenutih mera u Hrvatskoj nije mogla doneti bez saradnje medija i civilnog društva jer ih vlast, okupirana drugim problemima, ne bi inicirala.

Profesorka Dubravka Valić Nedeljković iz Novosadske novinarske škole je rekla da je postojala nada da će mediji na jezicima nacionalnih manjina iskoristiti zakonsku mogućnost za osnivanje medija civilnog društva; međutim, ona smatra da ti mediji ne mogu da prežive jer ne mogu da se oslone samo na konkursno finansiranje za pokrivanje neophodnih troškova.

Saša Mirković, državni sekretar u Ministarstvu za kulturu i informisanje, rekao je da, po njegovom mišljenju, savezništvo između medijskog i civilnog sektora po pitanju medijskih reformi postoji. Zalaganjem medijske koalicije, odnosno medijske zajednice, ukrupnjavanjem scene i definisanjem zahteva mnogo toga je pomereno u vezi sa medijskim zakonodavstvom i reformama, napomenuo je on. Rezultat te saradnje i priznavanje aktivne uloge nevladinog i medijskog sektora i medijskih i novinarskih udruženja dobili su svoju potvrdu nedavno na internom sastanku u Ministarstvu gde se raspravljalo o prvim nedeljama implementacije medijskih zakona gde je bilo čak 13 medijskih udruženja, rekao je Mirković i dodao da misli da je taj postupak inkluzivnosti u kojem Ministarstvo kulture i informisanja zaista želi da ima interakciju sa nevladinim organizacijama, sindikatima, novinarskim i medijskim udruženjima, nešto što je kvalitet koji nije u dovoljnoj meri primećen. 

Dragan Kremer iz Fondacije za otvoreno društvo, Srbija, istakao je da je dobro što je ovaj skup pokrenuo diskusiju o tome da li smo spremni i osposobljeni da primenjujemo prednosti i poboljšanja koje su novi medijski zakoni doneli. Govoreći o tome, osvrnuo se na nedovoljnu aktivnost civilnog sektora u kandidovanju članova iz svojih redova za upravljačka i nadzorna tela javnih servisa i regulatornih tela nadležnih za elektronske medije. On je podsetio da je civilno društvo uvek jedan od ovlašćenih predlagača naveden u zakonu, a u slučaju otvorenih konkursa ih ništa ne sprečava da konkurišu, a ipak, gotovo bez izuzetka, civilno društvo nikad nije imalo autentične kandidate, već je uvek uglavnom potpisivalo podršku kandidatu koga su medijska udruženja kandidovala. „Kao da civilno društvo ne ume da artikuliše svoj interes i iskoristi ovlašćenja koja ima", primetio je Kremer. To je ilustrovao i primerom neaktivnosti organiyacija civilnog društva u slanju pritužbi Savetu za štampu ili RTEM-u i izostanku njihovih žalbi na neodgovorene pritužbe, iako su veoma često spremne načelno da kritikuju medijske sadržaje. „Mislim da je civilno društvo inertno i nedovoljno obavešteno i da ima mnogo veće mogućnosti i ovlašćenja da sarađuje sa medijima i kroz regulaciju i samo-regulaciju medija, a ne samo pojedinačno sa medijskim kućama", rekao je Kremer.
 
Jedna od tema u diskusiji bila je i privatizacija medija. Govoreći o urušavanju medijske scene i problemu nedostatka kritičke javnosti, gospođa Liht je iznela mišljenje da bi bilo pogrešno tvrditi da privatizacija medija može da reši sve probleme u medijskoj sferi, a da je njenim sprovođenjem bez prethodnog zakonskog okvira, institucija, zrelosti društva i razumevanja šta je medijska etika i kako ona može da se očuva, mnogo problema napravljeno. Replicirajući, Saša Mirković, Vukašin Obradović, Dragan Kremer i još neki učesnici, u svojim diskusijama istakli su da je privatizacija preostalih medija u javnoj svojini neophodna jer se time stvaraju jednaki startni uslovi za sve medije na tržištu i štiti se konkurencija, što je osnov za funkcionalno medijsko tržište, i daje se mogućnost da se značajna javna sredstva, koja su do sada išla samo malom broju neprivatizovanih medija (6% ukupnog broja medija) za njihovo direktno finansiranje, usmere na ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja, podsticanje raznovrsnosti sadržaja i ideja i na zadovoljavanje potreba građana za informisanjem na kvalitetniji i profesionalniji način, uz obavezno poštovanje pravila kontrole državne pomoći. Sve to treba da dovede i do smanjenja političkog uticaja u medijskoj sferi, naveo je Obradović.  
 
Nakon diskusije, u zaključnom delu okruglog stola formulisani su i zaključci:
 
• Angažman medija i civilnog društva na društvenim promenama ima rezultate koji su pretočeni u jedan deo zakonodavnog okvira za medije.  
 
• Saradnja medija i civilnog društva morala bi da bude daleko čvršća i stabilnija, ne samo u pogledu sprovođenja medijskih reformi, već i u pogledu izgradnje trajnijih savezništava i sinergija za realizaciju demokratskih reformi društva, gde mediji i civilno društvo mogu da nose ključnu ulogu.
 
• Medijska reforma treba da bude na agendi civilnog društva, a iskustva iz proteklih godina trebalo bi da budu primer koji će proširiti krug učesnika u partnerstvu medija i civilnog društva, koje bi trebalo da preciznije, konkretnije i odlučnije definiše svoje ciljeve, odnosno postavi agendu kojom želi da ide pred nosioce vlasti.  
 
• Neophodan je novi, odnosno efikasan pravni okvir koji će da valorizuje rad neprofitnih medija i oni treba da budu predmet većeg interesovanja države.

 

logo crd
logo crd
logo crd
Realizaciju ovog projekta finansijski je podržala organizacija Civil Rights Defenders.

 

 

Stavovi izneti na ovom skupu pripadaju isključivo autorima i ne moraju predstavljati zvaničan stav Civil Rights Defenders-a.  

 

logo fod
logo fod
logo fod
Realizaciju ovog projekta finansijski je podržala Fondacija za otvoreno društvo, Srbija.

 

 

Stavovi izneti na ovom skupu pripadaju isključivo autorima i ne moraju predstavljati zvaničan stav Fondacije za otvoreno društvo, Srbija.  

AGENDA JE DOSTUPNA OVDE.

  • Foto: UNS Press centar

  • Foto: UNS Press centar

  • Foto: UNS Press centar

  • Foto: UNS Press centar

  • Foto: UNS Press centar

  • Foto: UNS Press centar

  • Foto: UNS Press centar

  • Foto: ANEM

  • Foto: UNS Press centar

  • Foto: ANEM

  • Foto: ANEM

  • Foto: ANEM

  • Foto: ANEM

  • Foto: ANEM

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs